Svadbene pripreme na selu (1907), verovatno su početak prvog Kafkinog romana i jedan od njegovih najranijih sačuvanih rukopisa, u kome su već neke teme koje je kasnije razradio (Preobražaj), ali i predosećanje svoje veridbe sa Felice Bauer. Deca na drumu su upečatljiva ekspresionistička slika iz detinjstva; Seoski lekar kao da je uzbudljiv omaž Klajstu, kome se Kafka divio od rane mladosti; Lovac Grahus je mistična priča o lovcu koji luta i posle svoje smrti, dok je San neka vrsta uvoda u poslednje poglavlje Procesa, a mogao bi da posluži i kao epilog čitavom Kafkinom životu.
„Ali dok je K. dole još dizao glavu i dok ga je već primala neprobojna dubina, gore na ploči naglo se rascvetalo njegovo ime, okruženo ogromnim ukrasima.
Ushićen tim prizorom, on se probudi.“
Pismo: Latinica
Povez: Broš
Godina izdanja: 2018
Format: 13×20 cm
Izdavač | Lom |
---|
Franc Kafka (3. jula 1883, Prag -3. juna 1924, Beč), spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog veka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih dela imao je Maks Brod, Kafkin intimni prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i objavio njegova dela. Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski... Odmah po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika.
Kafka je imao nekoliko ljubavnih veza u životu, dva raskinute veridbe, ali se nikada nije oženio. 1920. godine upoznao je Milenu Jesensku, koja je prevela neka od njegovih dela na češki, i postao blizak sa njom. Sa Dorom Diamant se upoznao 1923. i to je bila njegova poslednaj ljubav. Dora je između 1923-1924. na Kafkin zahtev spalila jedan deo njegovih spisa.
Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovetke: „Presuda“, „Preobražaj“, „U kažnjeničkoj koloniji“, „Seoski lekar“ i „Umetnik u gladovanju“. Tek posthumno su objavljeni romani „Proces“, „Zamak“ i „Amerika“.