U periodu svog stvaralačkog uspona, Knut Hamsun napisao je roman „Pod jesenjom zvezdom“ (1906), a zatim i nastavak „Lutalica svira na sordini“ (1909), koji su ovde objavljeni u jednoj knjizi.
Hamsun je tada punio pedeset godina i nalazio se na životnoj prekretnici, što je i tema ovog višeslojnog dela o lutalici po imenu Knut Pedersen (Hamsunovo pravo ime), čija je mladost nepovratno prošla.
On odlučuje da pobegne od života u gradu i vrati se u prirodu i samoću, ne otkrivajući nikome svoje pravo poreklo. Radeći fizičke poslove na seoskim imanjima upoznaje razne ljude, a na jednom od njih se i zaljubljuje u gospođu Falkenberg, nordijsku Madam Bovari.
Uz njegov poslednji roman „Krug se zatvara“, „Pod jesenjom zvezdom“ je u samom vrhu obimnog Hamsunovog opusa.
Prevodilac: Mara Nešković
Broj strana: 253
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 21 cm
Godina izdanja: 2011.
Izdavač | Lom |
---|
Knut Hamsun je norveški pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. godine. Rođen je 1859. a umro je 1952. godine. Posle Ibzena, najpoznatiji je norveški književnik. Tridesetih godina dvadesetog veka bio je angažovan kao političar, promovišući desničarske ideje. Podržavao je nacističku filozofiju i norvešku kvislinšku vladu, zbog čega je bio osuđen na robiju. Dešavalo se da su mu čitaoci, nezadovoljni političkim idejama koje je izlagao u svojim delima, vraćali kupljene knjige. U književnim počecima pisao je romantičarskim stilom koji je naginjao ka modernoj književnosti. Njegovo prvo značajnije delo bilo je Misterije. Neki kritičari su ovo delo nazvali jevanđeljem modernizma, poredeći ga sa delima poput Tako je govorio Zaratustra. Delo je teško žanrovski definisati budući da se u njemu prepliću lirski i epski elementi uz dominantnu iracionalnost koja počiva na kritičkom odnosu prema građanskom društvu i njegovom nastojanju da se oslobodi stvaralačka ličnost. U vreme nastanka "misterija" nastala su i dela Pan i Viktorija. Hamsun je u Viktoriji ispevao himnu ljubavi. Romani Pan i Viktorija su delovi trilogije u koju spada i roman Glad. Pan govori o čoveku koji na bolan način shvata kako stapanje čoveka sa prirodom više nije moguće. Hamsun prikazuje onaj deo ljudske istorije kada je „čovek postao bolesno čedo grada“. Bavio i dramom i poezijom, ali sa slabijim uspehom. Nikada se nije pokajao zbog svojih političkih uverenja, čak ni u autobiografiji Na zaraslim stazama.