Pred nama je, verovatno, najčuvenije pismo u književnosti dvadesetog veka. Na sedamedset tri stranice napisao ga je Kafka ocu, u trenutku kad je bio neposredno pod uticajem neostvarene ljubavne veze, za koju on okrivljuje i oca, ali je ovo pismo, zapravo, trebalo da bude i objašnjenje za njihov mučan i bolan odnos. Tekst pisma Kafka je imao u odštampanoj verziji, što ukazuje da je sam pisac prepoznao književnu vrednost teksta i njegovu aktuelnost i univerzalnost. Ovo pismo, koje Kafka nekoliko puta spominje u pismima Mileni Jesenskoj, pisac je dugo želeo da napiše. Odnos Hermana Kafke prema Francu oblikovan je tradicionalnim očekivanjima uspešnog poslovnog čoveka od jedinog sina i naslednika. On odgovara tipičnom, za patrijarhalne odnose, konfliktu oca i sina u novonastaloj srednjoj klasi koja je u toku kratkog vremena doživela odlučujuće promene.Kristof Štecl na primeru odnosa Hermana Kafke i njegovog sina dolazi do sledećih zaključaka: „Sukob između Hermana Kafke i Franca Kafke je nepremostiv sukob između dve jevrejske generacije, koji je mučan upravo zbog toga što obojica, otac i sin, predstavljaju tipove ekstremno uzdignutih osoba iznad onih koji su tipični za generaciju“. Ovo izdanje na našem jeziku od posebne je važnosti, jer je obogaćeno i iscrpnim pogovorom i napomenama, koji detaljno tumače samo pismo, kao i Kafkin spisateljski i lični život. Ovo Kafkino Pismo ocu, kao i da je pismo svetu koje piše Kafka, koji je, uprkos genijalanosti, čitavog života bio svuda i na svakom mestu, pa i u porodici – stranac. No, roman pod tim naslovom, napisaće jedan drugi čovek, Alber Kami, koji je baš kao i Kafka bio vazda „ni miran, ni srećan, ni veseo“.
Prevodilac: Zdenka Brkić, Srđan Bogosavljević, Vera Stojšić, Branimir Živojinović
Broj strana: 273
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 21 cm
PISMO OCU
990,00 RSD
Šifra proizvoda: LOM683499434K
Kategorije: Autobiografije, biografije, memoari, pisma, KNJIŽEVNOST
Izdavač | Lom |
---|
Franc Kafka (3. jula 1883, Prag - 3. juna 1924, Beč). Spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog veka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih dela imao je Maks Brod, Kafkin intimni prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i objavio njegova dela. Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski... Odmah po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika.
Kafka je imao nekoliko ljubavnih veza u životu, dva raskinute veridbe, ali se nikada nije oženio. 1920. godine upoznao je Milenu Jesensku, koja je prevela neka od njegovih dela na češki, i postao blizak sa njom. Sa Dorom Diamant se upoznao 1923. i to je bila njegova poslednaj ljubav. Dora je između 1923-1924. na Kafkin zahtev spalila jedan deo njegovih spisa.
Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovetke: „Presuda“, „Preobražaj“, „U kažnjeničkoj koloniji“, „Seoski lekar“ i „Umetnik u gladovanju“. Tek posthumno su objavljeni romani „Proces“, „Zamak“ i „Amerika“.