Od pamtivijeka, kroz cijelu svoju dugu povijest, čovjek je osjećao neodoljivu potrebu da nakupljeno životno iskustvo, važne istine i spoznaje o životu i svijetu u kojemu živi, svoju stečenu mudrost prenese i podijeli s drugima.
Ispeci pa reci; Sit gladnu ne vjeruje; Tko vrijeme gubi u mladosti, plače u starosti; Bolji je dobar glas nego zlatan pas… samo su neke od svima nama poznatih narodnih izreka i poslovica.Upijamo ta zrnca narodne mudrosti još u djetinjstvu, nosimo ih u sebi cijeli život, s godinama sve svjesniji njihove istinitosti. Ali katkad nije dovoljna samo jedna izreka, tek nekoliko mudrih riječi da bi se neka spoznaja o životu i nama samima prenijela drugima. Potrebna je priča, makar kratka, ali priča koja će kroz određenu životnu situaciju, događaj u kojemu sudjeluju barem dvije osobe, oprimjeriti autorovu mudru spoznaju koju želi podijeliti s nama. Tako su davno, davno, još prije nekoliko tisućljeća nastale i do danas se održale basne. Basna je najčešće kratka književna vrsta čija su najizrazitija obilježja poučnost, dramska struktura i, uglavnom, životinje kao likovi i junaci pripovijedanja. Poučnost bismo najjednostavnije mogli opisati kao potrebu i želju da se fabulom basne upozori na neke općeljudske karakteristike, ponašanja ili odnose među ljudima, odnosno da se te karakteristike, ponašanja i odnosi označe kao negativni ili pozitivni. To je obilježje basne najbitnije i najstarije.
Ovaj bogati izbor pokazuje razvoj basne od povijesti do danas i sadržava basne starogrčkog basnopisca Ezopa, izbor iz Pančatantre (Petoknjižje), djela staroindijske pripovjedačke književnosti nepoznata autora, basne Jeana de La Fontainea, Gottholda Ephraima Lessinga, Ivana Andrejeviča Krilova, Ivane Brlić-Mažuranić, Gustava Krkleca i Vladimira Halovanića.
Godina izdanja: 2025



